Sample Blog Post Title
20 lis.

Rabarbara – zaboravljeno povrće idealno za polusjenovite dijelove vrta

ADMIN

Rabarbara (Rheum rhabarbarum L.) je zeljasta trajnica iz porodice dvornika (Polygonaceae). Riječ je o pomalo zaboravljenoj biljci o kojoj danas ljudi znaju malo i rijetko ju uzgajaju, ali ona svakako zaslužuje svoje mjesto u vrtu. To je višegodišnja zeljasta biljka velikih listova i i mesnate stabljike koje se koriste za hranu.

Listovi sadrže antrakinon pa su u većoj količini otrovni i nisu za konzumaciju. Ova povrtnica ima kiselkast okus, što ovisi o starosti stabljike, a od nje se mogu pripremati razne juhe, sarme, salate, umaci, kompoti te marmelade i džemovi.

Uzgaja se na istom mjestu i do 9 godina

Uzgaja se kao povrtna kultura, a razmnožava se sjemenom ili reznicama rizoma. To je biljka umjerene, ali više prohladne klime i vrlo je otporna na hladnoću, a u proljeće podnosi temperature i do - 4°C. Zbog velike površine lišća pa samim time i velike transpiracije zahtijeva mnogo vode. Nužna je i prihrana, pogotovo nakon berbe kako bi joj se osigurala dovoljna količina hraniva za daljnji razvoj.

Posadite višegodišnje povrće u vrtu i berite ga i do 20 godina

Za njen uzgoj su najprikladnija duboka, plodna i srednje teška tla dobrog vodnog kapaciteta. Povoljan pH tla je od 5,6 do 7,2. Prije sadnje treba se provesti duboka obrada te zaoravanje stajnjaka. Što se tiče plodoreda, za ovu je povrtnicu on dosta dug. Naime, ona može ostati na istom mjestu 7 do 9 godina, ali nakon toga se preporuča izbor druge parcele ili pauza od 7 godina na istoj.

Sadi se u ožujku ili listopadu

Može se saditi u rano proljeće do kraja ožujka ili u jesen do sredine listopada pri čemu u kontinentalnom području treba izbjeći kasnu sadnju kako bi se biljke dobro ukorijenile prije zime.

Sadi se u jarke tako da se gornji dio reznice može pokriti s 5 do 6 cm tla. Tijekom ljeta tlo se pokrije lišćem kako bi se očuvala vlaga i kontrolirao rast korova. Obično je razmak redova od 1,5 do 2 m, a razmak unutar redova od 60 do 80 cm, ovisno o bujnosti kultivara. Ovi razmaci znače da će joj trebati dosta prostora na gredici. 

Koje su biljke dobri, a koje loši susjedi u vrtu?

Idealne temperature za njen rast su od 20 do 25°C, a ne zahtijeva sunčan položaj pa je idealna na rubnim dijelovima vrta ili u onim s polusjenom. Dobro ju je saditi uz krumpire i patlidžane jer se na njoj često nalaze stjenice koje su prirodni neprijatelji krumpirovih zlatica. Zanimljivo je i to da su stabljike manje kisele kada se uzgajaju uz mrkvu.

Tek je druge godine stabljika pogodna za berbu

Ono što je bitno je to da se njene stabljike ne beru prve godine, nego tek dvogodišnje na kojima se mogu ubrati dvije do tri. Redovite berbe se vrše kod trogodišnjih i starijih biljaka, a beru se svakih 7 do 10 dana i to one s potpuno razvijenim listovima. Kako bi na stabljici ostao što manji ožiljak, peteljke se uhvate što bliže bazi i naglo otkinu te se odreže plojka lista koja nije pogodna za hranu.

Rano proljeće je vrijeme za sadnju rabarbare - oprez s dijeljenjem korijena

Obzirom da plojke nisu za konzumaciju, one se nakon berbe mogu iskoristiti za malčiranje tla, kompostiranje ili se mogu koristiti za pripremu sredstva protiv štetnika.

Cvjetovi se trgaju

Cvatnja troši resurse biljke i usporava razvoj novih listova, zbog toga je cvijet potrebno otrgnut čim se pojavi pupoljak. Također se cvatnjom povećava sadržaj oksalne kiseline koja u prevelikoj količini može loše utjecati na zdravlje, posebice bubrežnih bolesnika. Ipak, pozitivno je što ova kiselina može vezati kalcij u organizmu pa se preporuča konzumiranje rabarbare s namirnicama bogatim kalcijem.

Ima brojna ljekovita svojsta 

Rabarbara sadrži puno korisnih kiselina i mineralnih tvari te polifenola i vitamina. Ona je snažan antioksidans, ima antialergijska i antiupalna svojstva, poboljšava cirkulaciju i metabolizam, djeluje kao laksativ te čuva zdravlje očiju jer je bogata vitaminom A i poboljšava apetit.